Taj posljednji veliki roman je Krležin obračun, ali sa samim sobom. Po kvalitetu ostvaraja, dnevnici i memoarska proza pripadaju vrhunskim djelima zapadne književnosti te vrste. U prikazu pada i rascjepa magnatske porodice Glemabajevih, te drugih osobnosti iz staleža visokog građanstva, Krleža je, uzme li se u obzir energija i sistematičnost koje je uložio u tu trilogiju ("U agoniji", 1928., "Gospoda Glembajevi", 1928., "Leda", 1932. Imala je veliki uticaj i na njegovo formiranje ličnosti. Piščev novelistički opus se dijeli, uglavnom, u tri tematska ciklusa.
Krležina poezija započela je simfonijama: “Pan”, “Tri simfonije” u kojima je nastojao prikazati život pojedinca koji se nastoji snaći u različitim ritmovima svemira. Nakon što je potpisao Deklaraciju morao je dati ostavku na mjesto u Centralnom komitetu. 1.
Nova ustaška vlast ga je dijelom vabila na saradnju, jer su procijenili da bi im njegov svjetski ugled mogao pomoći da se na cijelu tvorevinu gleda manje neodobravajući. Iako veoma načitan i informiran, Krleža je bio mahsuz umjetnički, a ne filozofsko-analitički intelekt, pa su ti radovi bitno inferiorniji u usporedbi sa studijama njegovog uzora Krausa.
Világnézete a feltétlen demokratizmus és a szovjet bolsevizmustól tudatosan elkülönülő szocializmus ötvözete, egyben liberális, de a kapitalizmus önzésétől távol tartja magát. Kao esejistički romani ideja, Krležina djela su bliska romanesknoj struji modernizma prevladavajućoj u književnosti njemačkog jezika (Thomas Mann, Robert Musil), no odvajaju se od njih dramatičnošću radnje i silovitim vrtlogom političkih zbivanja koji ne dopušta detaširano intelektualiziranje, po čemu je Krleža sličniji Arthuru Koestleru ili Malrauxu.
Miroslav Krleža je ostavio najveći opus u hrvatskoj književnosti do danas. To je razdoblje Krležina života iscrpno prikazano u nekonvencionalnim višetomskim monografijama njegovog Eckermanna, Enesa Čengića.
Ime je dobio po ocu Miroslavu. Miroslav Krleža (pronounced [mǐrɔ̝slav̞ kř̩le̞ʒa]; 7 July 1893 – 29 December 1981) was a Croatian writer and a prominent figure in cultural life of both Yugoslav states, the Kingdom (1918–1941) and the Socialist Republic (1945 until his death in 1981). A lucidni eseji i dnevnicki zapisi aktualno su i zivo stivo, koje danas itekako vrijedi citati. Krležina poezija je u početku bila obilježena whitmanovskim simfonijama kao što su "Tri simfonije" u kojoj se može primijetiti puno čudnih asocijacija te prelomljena sintaksa. U “Baladama Petrice Kerempuha” je stvorio svoj jezik kojim se nikada drugdje nije pisalo. st. i pokretač mnogih kulturnih inicijativa zasnovanih na kritičkom osvješćivanju hrvatskog Kao bujica teče radnja koja počinje arhetipskim sukobom oca i sina Emeričkih, i koja u svom toku guta konvencije, žanrove i stilove - sve sa ciljem što plastičnijeg prikaza jugoslovenske ideologije i hrvatske sudbine u presudnim momentima prve dve decenije 20. veka. Na Miroslava je veliki utjecaj imala njegova baka Terezija Drožar koja je s njima živjela do 9 godine njegova života. Tema je besmisleno stradanje hrvatskih domobrana poslanih na klaonicu istočnog ratišta (Galicija), a stil je karakterističan Krležin – spoj impresionizma i ekspresionizma, povišene retorike i melanholičnih meditacija. Miroslav Krleža (Zágráb, 1893. július 7. Sledeći u nizu velikih romana koji su nastajali uoči Drugog svetskog rata (iako je poslednju knjigu dovršio posle rata) je „Banket u Blitvi“, smešten u imaginarnoj baltičkoj državi i baveći se temom teme totalitarizma i borbe protiv njega.
Godine 1919. oženio se Leposavom Kangrga, a u razdoblju između dva svjetska rata živio je kao pravi književnik i pritom objavio razna književna djela i pokrenuo časopise. 1912-ben, a balkáni háború alatt Szerbiába szökött katonának, azonban a szerbek kémnek hitték és visszatoloncolták. XII. Djelo koje se možda najviše izdvaja “Davni dani”, predstavlja jednu vrstu intimne knjige u kojoj se nalaze njegova zapažanja o svakodnevnom životu te razmišljanja o umjetničkim, etičkim i filozofskim problemima. Osztrák állami díj az európai irodalomért, https://hu.wikipedia.org/w/index.php?title=Miroslav_Krleža&oldid=22012482, Creative Commons Nevezd meg! „Na rubu pameti“ je još dinamičniji spoj dramske radnje izražene u groteskno hipertrofiranim scenama i dijaloškim dvobojima, lirsko-metafizičkih solilokvijuma i naglog upada kajkavskog vernakulara kao moralnog sudije cele kafkijanske more, koja za temu ima najotporniju ljudsku osobinu: glupost.